Download Ekonomije PDF

TitleEkonomije
File Size11.5 MB
Total Pages150
Document Text Contents
Page 1

l

Na kraju svakog poglavlja dani su odgovori na postavljena pitanja. Ako
studentima nije jasno kako se doslo do rjesenja, to je pouzdani znak da gra-
divo nije u cjelini svladano te da se treba vratiti na pocetak i traziti pomoc
svojih nastavnika.

Pisanje prirucnika trajalo je dulje od godine, a trajalo bi i dulje da nije bilo
nesebicne pomoci docenta dr. Dure Medica koji je napisao tekst 28. i 29.
poglavlja. Njegovo sudjelovanje u pisanju ove knjige pridonijelo je vecoj raz-
nolikosti teksta i poboljsanju njegove kvalitete.

Koristim prigodu da zahvalim i svojoj kceri Andrei Polovini koja mi je po-
mogla u tehnickim poslovima u pripremi prirucnika.

Ocekujemo da ce prirucnik biti koristan kako studentima u pripremama za
polaganje ispita tako i nastavnicima u izvoaenju seminarske nastave.
Prihvacamo sve dobronar'njerne primjedbe ciji je cilj poboljsanje. kvalitete
ovog rada uz istodobnu ispirku za nehoticne propuste i greske koje, i uz
najbolju volju, nismo mogli izbjeci.

Prof. dr. Svetislav Po!ovina

8

1. UVOD

CILJEVI IZLAGANJA

• Definirati ekonomiju.
• Raz/ikovati normativnu od pozitivne ekonomije.
• Razlikovati makroekonomiju od mikroekonomije.
• Odrediti osnovne metode kojima se slui:i ekonomija.
• Utvrditi glavne pogreske u zak/jucivanju pri proucavanju

ekonomskih problema.
• Ukazati na zakon oskudnosti kao temeljni zakon ekonomije.

Ekonomija je znanstvena disciplina koja proucava kako drustvo koristi os-
kudne prirodne resurse radi proizvodnje dobara i usluga te njihova raspod-
jeljivanja meau clanove drustva. Definicija ekonomije ima vise, ali svaka od njih
mora sadl'Zavati barem dva elementa: 9skudnost i izbor meoy mogucnostima.

Ekonomija je mlada drustvena znanost lako njene pocetke nalazimo jos
u anticko vrijeme, smatra se da je njen zacetnik Adam Smith (1723.-1790.).
Njegovo glasovito djelo Bogatstvo naroda (1776.) jos se u njegovo doba
smatralo svojevrsnom ekonomskom Biblijom. Adam Smith je bio teoretiCa(
ekonomskog liberalizola . .i.~<>-v,aroik t~isn.Qg,.Q.9.§.Q.Qdarstva. Suprotno njemu
nastupao je Karl Marx (1818.-1883.) koji je svoje stavove izlozio u djelu Kapi-
tal (1867.). SustinaMarxove kritike svodila se na dokazivanje neracionalnosti
tcfilnog QQ§ROdarS~<;!J.J;>lQJ.azo.osti ~.QQ.trebi njegove zam~~
~osom. Najznacajniji ekonomski teoreticar 20. stOlfecaoTojeJOfin M.
Re 883.-1946.) koji je u svom radu Opca teorija zaposlenosti, kamate i
novca (1946.) e<:>st~vio tem~lje suvremer1~ makrq~kcmo.mije i ~~~.9_.l)a pot-
rebu sustavne i::ll'Zavne interve,ncije u goi?podarstv.1.tkak.o_.b.i_~~-·~blazile li:iKJO:
nlle slabosti tr"Zisne ekonomije. ·~..__

Ekonomija se moze podijeliti u dvije skupine: u normativnu i pozitivnu.
Normativna ekonomija je ona ekonomija koja pojave i procese u gospo-

darstvu ocjenjuje etickim i vrijednosnim sudovima, dok pozitivna ekonomija
pojave i procese u gospodarstvu opisuje vrijednosno neutralno. Prva objas-
njava kako bi trebalo biti, a druga kako jest.

Ekonomija se takoaer moze podijeliti na makroekonomiju i mikroekonomiju.
Makroekonomija je onaj dio ekonomije koji proucava funkcioniranje gos-

podarstva kao cjeline, dok mikroekonomija proucava ponasanje pojedinih
njenih dijelova: pojedinaca, kucanstava, ekonomskih subjekata i sektora.

n

Page 2

OSNOVE EKONOMIJE

Osnovne metode ekonomskog lstra!lvanja
jesu: promatran· atisticka analizai....ekonomska Bl}.~ll~a. e.~E~riment.
Proma ranje se sastoji od prikupljanja i pra6en]a podataka u proslosti. Ti

se podaci statisticki sistematiziraju i obraduju, da bl se potom podvrgli eko-
nomskoj analizi kako bi se izveli odgovarajuci zakljucci. Ekonomija ima ogra-
nicene mogucnosti primjene eksperimentalne metode, za razllku od prirodnih
znanosti u kojima je eksperiment jedna od najvaznijih metoda analize.

Pogreske u ekonomskom zakljucivanju
Prigodom ekonomskog zakljucivanja moguce su pogreske od kojih su ce-

tiri najcesce:

• nesposobnost da se odl"Ze "ostale stvari jednakima" odnosno ceteris

paribus klauzula
• post hoc pogreska
• pogreska poopcavanja
• subjektivnost

Prva vrsta pogreske obicno se cini onda kada je neka ekonomska pojava
funkcija vise nezavisnih varijabli. Da bi se izolirao utjecaj jedne nezavisne va-
rijable od utjecaja ostalih determinanti mora se pretpostaviti da je djelovanje
ovih drugih zadano i stalno. Ako se to ne ucini, moze doci do pogresnog zak-
ljucivanja pa se utjecaj jedne nezavisne varijable na analiziranu ekonomsku

pojavu moze pripisati drugoj.

Druga vrsta pogreske, tzv. post hoc pogreska nastaje ako se uzrocnost
medu pojavama izvodi iz puke cinjenice sto je jedna pojava prethodila drugoj.

Treca vrsta pogreske, pogreska poopcavanja, nastaje uslijed pogresne
prosudbe da se ono sto vrijedi za dio odnosi i na cjelinu.

Cetvrta pogreska u zakljucivanju jest subjektivnost. Ona je posljedica sta-
vova i opredjeljenja onoga tko donosi zakljucak. Kako se stavovi i opredjelje-
nja pojedinaca cesto ne podudaraju, to i individualna prosudba istih pojava

ne mora nuzno biti jednaka.

Temeljni zakon ekonomije je zakon oskudnosti koji kaze da su dobra za
zadovoljenje ljudskih potreba ogranicena uslijed cinjenice sto u prirodi nema
dovoljno resursa da se proizvede sve sto ljudi zele i u kolicini kojoj zele.
Buduci da su resursi ograniceni, potrebno je izabrati izmedu postojecih
mogucnosti. Dobra koja su rijetka zovu se ekonomskim dobrima i nisu
besplatna, za razliku od neekonomskih dobara kojih ima u izobilju i besplatna
su. Samo ekonomska dobra imaju cijenu i predmetom su proucavanja
ekonomije. Ova podjela dobara na ekonomska i neekonomska je relativna i

nije zauvijek dana.

10

t
;i; I ,,

I

i
!

1

uvoo

DODATAK: Kako citati grafove?
Stara kineska poslovica kaze da jedna slika govori cesto vise od tisucu ri-

jeci. Jednako je s grafovima koji su najcesce sredstvo prikazivanja odnosa i
dinamike ekonomskih kategorija u ekonomiji. Oni omogucuju da se jednos-
tavno i brzo prikaze ono sto bi zahtijevalo stranice teksta.

Sto je graf?
Graf je dijagram koji pokazuje medusobni odnos medu varijablama od-

nosno njihovu funkcionalnu meduovisnost. Postojanje funkcionalne veze me-
du ekonomskim varijablama znaci da je jedna od njih uzrok iii nezavisna va-
rijabla (X), dok je druga posljedica iii zavisna varijabla (Y). Uzrocno-poslje-
dicna veza moze se prikazati u obliku funkcije

Y = f(X)

Primjerice, ako kazemo da potrosnja (C) ovisi o visini dohotka (Y), tada tu
ovisnost mozemo izraziti kao

C = f(Y)

Numericki se ta veza maze prikazati uz pomoc linearnih i nelinearnih jed-
nadzbi. Graf linearne funkcije uvijek je pravac dok je graf nelinearne fukcije
krivulja razlicitog oblika.

Kako se mijenja zavisna varijabla u odnosu prema nezavisnoj varijabli po-
kazuje ~ pravca odnosno krivulje. Nagib definiramo kao promjenu ya~
jable Y 1J. o..d.no.s!.i...Prerut12Lo.mie.r:J.i .varijabl~ _x, ~Nagib pravca jeuvijek isti, za ·
·razllku-od nagiba krivulje koji moze poprimiti razlicite vrijednosti. Nagib prav~
ca odnosno krivulje pokazuje takoder da Ii je odnos izmedu zavisne i neza- .
visne varijable izravan iii inverzan.

Ako se obje- varijable krecu u istom smjeru, tj. zajednicki rastu iii padaju,
tada medu njima postoji izravan odnos. Ako se varijable krecu u suprotnim
smjerovima, tj. kada se jedna povecava a druga smanjuje, medu njima tada
postoji inverzan odnos.

Treba razlikovati pomak krivulje od kretanja uzduz krivulje. Pomak krivulje
se ocituje u promjeni njena polozaja u odnosu prema prvotnom stanju tako
da se cjelokupna krivulja pomice blize iii dalje od ishodista. Pri kretanju uz-
duz krivulje potonja se ne mijenja ali se mijenjaju tocke na krivulji cije koordi-
nate pokazuju odnos zavisne i nezavisne varijable.

Jedan od prvih grafova s kojima se treba upoznati je granica proizvod·
nih mogucnosti · (PPF = Production-Possibility Frontier). 9n~_ar3E~.!s.Lp.aka­
zuje _l'.!1-9.9Y.CnQs.ti ~roi~yodnje. ctv€il1J do~c:i.~~-- u_~~!?t ogran~
postojeci _gospodarski kapacitet. PretpostavKa Je pritom da su svi prorzvodni
resursr·zapOslenT i da7iemaneiskoristenih kapaciteta. Uz tu pretpostavku
kao i onu da gospodarstvo proizvodi samo dva dobra (A i B) ona ima sljede-
ce mogucnosti:

• da gospodarski kapacitet koristi isklucivo za proizvodnju dobra A
• da gospodarski kapacitet koristi iskljucivo za proizvodnju dobra B.
• da gospodarski kapacitet koristi za proizvodnju obaju dobara pri cemu

moze proizvoditi vise jednog a manje drugog dobra iii obrnuto.

Page 75

OSNOVE EKONOMIJE

J;1l9ij~tj~!o~~i
8.000 4.000
7.000 6.000
6.000 8.000
5.000 10.000
4.000 15.000

a) Utvrdite kakva je triisna struktura?

b) Koliki je Herfindahlov indeks?

ODGOVOR/
Nadopunite: 1. regulacija, 2. tr-Zisni poticaji, 3. ekonomskim propisima, 4. ho-

rizontalnom fuzijom, 5. konglomerata, 6. vertikalne fuzije, 7. ispod, 8. gra-
nicnog troska, 9. poslovnog ponasanja, monopolnih tr-Zisnih struktura, 1 O.
vece, manje

Totno- Netotno: 1. n, 2. n, 3. t, 4. t, 5. n, 6. t, 7. t, 8. n, 9. t, 10. n.

Vi~estruki izbor. 1 e, 2. b, 3. a, 4. c, 5. d, 6. c, 7. b, 8. c, 9. d, 10 a.

Rije~ite:

1. a) Nece biti dopustena nijedna jer je postojeci HHI 2510.1 i veci je od od-
redenoga. Dvije najvece tvrtke Coca Cola iii Pepsi Cola morat ce se
dezagregirati kako bi smanjile svoj udio na tr-Zistu i prilagodile se zada-
nom HHl-ju.

b) Bit ce dopustene sljedece fuzije:
7 Up + Royal Crown
7 Up + Cadbury-Schweppes
Dr Pepper + Royal Crown
Dr Pepper + Cadbury-Schweppes
Royal Crown + Cadbury-Schweppes.

jer je u svim slucajevima ukupni HHI manji od 2600.

2. a) ona cijena i kolicina koje su izvedeni iz MR = MC.

b) ona cijena i kolicina koje su izvedeni iz presjecista krivulje AC i krivulje DD.

c) ona cijena i kolicina koje su izvedeni iz presjecista krivulje MC i krivulje DD.

3. a) Cijena pokriva prosjecne troskove a za potrebe potrosaca dovoljna je
proizvodnja samo jednog proizvodaca. Rijec je o prirodnom monopolu.

b) 10.000.

1ee

1:

~
'~,

j,

21. RAZDIOBA DOHOTKA:
BORBA PROTIV SIROMASTV A

CILJEVI IZLAGANJA

~ Mjerenje nejednakosti.
~ Podrijetlo nejednakosti.
~ Problem odnosa jednakosti i efikasnosti.

Suvremene razvijene zemlje su zemlje politicke demokracije kojih su zna-
cajke, osim ostalih, jednakost ljudskih prava i jednakost mogucnosti. Medu-
tim, dok su ljudi izjednaceni u svojim politickim pravima, u podrucju ekonomi-
je vrlo su velike razlike medu pojedinim drustvenim skupinama. One se oci-
tuju u visini njihova dohotka i njihova bogatstva. Prisjetimo se: dohodak je
ukupni prihod iii gotovina stecena u odredenom vremenskom razdoblju, a
sastoji se od prihoda od rada i vlasnistva te transfernih placanja, dok je bo-
gatstvo neto vrijednost imovine u vlasnistvu u danom trenutku. Stupanj ne-
jednakosti raspodjele izrazavamo odnosom postotka stanovnistva i postotka
njihova dohotka. Graficki se ovaj odnos prikazuje Lorenzovom krivuljom u
kvadratu cija osnovica ocituje postotak stanovnistva a visina postotak dohot-
ka. Kad bi dohoci bili apsolutno ravnomjerno rasporedeni, tj. kada bi se pos-
toci stanovnistva i raspodijeljenog dohotka medusobno poklapali, Lorenzova
bi krivulja bila identicna s dijagonalom spomenutog kvadrata. Kada bi raspo-
djela bila apsolutno neravnomjerna, tj. kada bi sacica bogatasa raspolagala
cjelokupnim dohotkom, tada bi Lorenzova krivulja le:Zala pod pravim kutem i
naslanjala se na osnovicu i visinu kvadrata. Krivulja stvarne raspodjele do-
hotka nalazi se izmedu krivulje apsolutne jednakosti i krivulje apsolutne ne-
jednakosti. Sto je raspodjela ravnomjernija, to ce Lorenzova krivulja biti blize
dijagonali i obrnuto, sto je neravnomjernija, to ce Lorenzova krivulja biti dalje
od dijagonale. Nejednakost raspodjele se kvantitativno maze izraziti Gini-
-koeficijentom koji je jednak povrsini izmedu stvarne krivulje nejednakosti i
krivulje apsolutne jednakosti dohotka pomnozenoj sa 2. Sto je nejednakost u
raspodjeli dohotka veca, to i Gini-koeficijent ima vecu vrijednost.

Raspodjela po zemljama se znacajno razlikuje, ovisno o njihovoj gospo-
darskoj i drustvenoj strukturi. U razvijenim zemljama manje su nejednakosti
u raspodjeli negoli u zemljama u razvoju. Raspodjela bogatstva, koja se ta-
koder izrazava Lorenzovom krivuljom, pokazuje veci stupanj neravnomjer-
nosti nego sto je slucaj s raspodjelom dohotka.

Neravnomjerna raspodjela je uzrok pojave siromastva. lako je uzrok poja-
ve siromastva lako objasniti, teskoce nastupaju s njegovim definiranjem, jer
je siromastvo relativan i subjektivan pojam. Neovisno o tome, siromastvo se
maze definirati kao stanje u kojemu visina dohotka ne maze pokriti procije-

157

Page 76

OSNOVE EKONOMIJE

njene troskove zivota na egzistencijalnoj razini Granica siramastva ti. visina
. dohatka kaja asigurava egzjstencijalni __ minimum izracunava se mnozenjem

minimalnog budZeta za hranu faktorom 3. Granica siromastva mijenja se s
velicinom obitelji odnosno promjenom zivotnog standarda i troskova Zivota. U
SAD-u je 1989. granica siromastva iznosila priblizno prihodu od 12.500 $ na
godinu, a cak 13 % ukupnog pucanstva smatralo se siromasnim. Siromastvo
u toj zemlji najteze pogada crnce, sve mlade od 18 godina, neobrazovane i
clanove razorenih obiteljL Slicno je i u drugim zemljama.

Fenomen siromastva je rano bio predmetom proucavanja ekonomske
teorije. U proslomu stoljecu smatralo se da je siromastvo konstantna pojava
uslijed nepromjenljivosti raspodjele dohotka. Takoder se smatralo da dohoci
ovise iskljucivo ekonomskim zakonima, a ne i o politickim odlukama pa se
svaki pokusaj izmjene odnosa raspodjele unaprijed ocjenjivao bezuspjesnim.
Danas, medutim, ekonomska teorija zauzima stav da siromastvo nije samo
problem pojedinca nego i drustva, pa je stoga driava obvezna stvoriti institu-
cijske okvire za ublazavanje problema siromastva. Na toj je postavci stvore-
na koncepcija driave blagostanja prema kojoj driava svojom ekonomskom
politikom ostvaruje one socijalne ciljeve koji se ne mogu realizirati iskljucivim
djelovanjem triisnih mehanizama.

Na nejednakost dohotka od rada utjecu brojni cinitelji: razlike u sposob-
nostima i vjestinama, razlike u intenzitetu rada, razlike medu zanimanjima,
razlike u stupnju obrazovanja, diskriminacije po razlicitim osnovama kao i
razlike u obiteljskim uvjetima. Od navedenih cinitelja najsnafoije je djelovanje
obrazovnoga sto je odraz ulaganja u ljudski kapital.

Nejednakosti u dohocima od vlasnistva vece su od nejednakosti u dohoci-
ma s osnove rada. One pretezito potjecu iz razlika u naslijedenom iii stece-
nom bogatstvu. Samo se mali dio tih razlika maze objasniti stednjom i
spremnoscu preuzimanja rizika. Najznacajniji izvor razlika, barem kada je ri-
jec o SAD-u, jesu razlike u poduzetnistvu.

Ni jedna demokratska zemlja ne moze prihvatiti stanje izrazite polarizacije
drustva na mali broj iznimno bogatih i ogroman broj siromasnih i to zbog poli-
tickih i ekonomskih razloga. Takvo je stanje uvijek potencijalno vrelo radika-
lizma svih vrsta i stvaranja autoritarnih rezima. Zato, da bi se izbjegli moguci
drustveni potresi, dr2:ava mjerama svoje ekonomske politke, kao i razlicitim
socijalnim programima, preraspodjeljuje dohodak u korist siromasnog dijela
drustva. Najcesci instrument preraspodjele je progresivni porez na dohodak.
Visoka porezna progresija, medutim, negativno utjece na efikasnost privredi-
vanja jer destimulira sve napore za povecanje dohotka i stednje. Stoga se
svako demokratsko drustvo nalazi pred dvojbom: jednakost iii efikasnost?
Kako oba cilja nije moguce postici istodobno, izmedu njih se mora izabrati
(trade off). Drugim rijecima, svako drustvo mora procijeniti koristi i troskove
preraspodjele dohotka. Koliko je drustvo spremno platiti smanjenu efikasnost
u korist vece jednakosti u raspodjeli dohotka - analizirao je americki ekono-
mist Arthur Okun u primjeru poznatom kao "suplje vedro". On je velicinu ne-
gativnog efekta preraspodjele usporedio s kolicinom vode koja istjece iz sup-
ljeg vedra. Kolicina otjecanja ovisit ce o visini administrativnih troskova veza-
nih uz programe socijalne skrbi i porezne preraspodjele, zatim o destimulaciji
rada koja neizbje2no pratl sve vrste transfernih placanja, te o smanjenju
Atednje, investicija I stopa gospodarskog rasta. Okunova anallza pokazala je

HSB

'

f

t

PREGLED MAKROEKONOMIJE

lnstrumenti ekonomske politike kojima se ostvaruju spomenuti ciljevi jesu:

1. Fiskalna politika. Ona se sastoji od porezne politike i politike javnih ras-
hoda. U 1c:i~cj_9_~UlJ prekomjerne ekspa~:".ij~-~Cl<:l§.J?rUJ~tJ.inftacij~. primj~11Jiyat
_.S~.kantrakcijs~aJisls9Jna_pC?litika, do_~~~i>.e. u razdoblju d_epresij~ prir:nJ~-:
nji~lLekspanzivna fiskalna politika. -··
·2 Monetarna politlkcr;·0na se sast()ji od kontrole ponude novca od strane
sredisnje banke, ovisno o fazi gospodarskog ciklusa. li_y_Ylfilif!1_aJrifl~cije
prLmjgojiyafce. se politika ogra11ic~rija novcane po nude, a u rci~<:!9.bli!,1. d_e,pre-
~ije odnosno. recesjj~Q.lj!i~.CI s.tlm~Jlr~nja novcane ponude.
3. Medunarodna ekonomska politika.«:rn-a·50 ·sast6jiu uravnotezenju vri-
jednosti uvoza i izvoza te u stabilizaciji deviznih tecajeva.
4>Politika dohodaka. Ona se sastoji od kontrole nadnica i cijena u sirokom
rasponu od neobvezujucih smjernica do potpune regulacije. Pribjegava joj se
kao manje rigidnom i jeftinijem instrumentu driavne intervencije od fiskalne i
monetarne politike.

lstodobno ostvarenje ciljeva ekonomske politike nije moguce jer su neki
ciljevi medusobno suprotni. Takvi su, primjerice, cjenovna stabilnost i visoka
stopp zaposlenostL Oba cilja nije moguce ostvariti u isto vrijeme, nego samo
jedcin od njih - iii cjenovnu stabilnost iii visoku stopu zaposlenostL Zato nosi-
teJji ekonomske politike moraju napraviti izbor (trade off) medu ekonomskim
ciljevima. Njihova odluka odredena je politickim i drustvenim ciniteljima.

Temeljne kategorije makroekonomske analize su agregatna ponuda (AS
= Aggregate Supply) i agregatna potraznja (AD = Aggregate Demand). Agre-
gatna ponuda jednaka je ukupnoj kolicini dobara i usluga koje je nacionalno
gospodarstvo voljno proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u odredenom
vremenskom razdoblju. Ona ovisi o razini cijena kao i o velicini potencijalnog
proizvoda. Agregatna potra2:nja je odreCI.ena sumom trosenja pojedinaca,
kucanstava, poslovnog sektora, driave i stranaca. Ona takoder ovisi o razini
cijena, ali i o monetarnoj i fiskalnoj polltici te ostalim ciniteljima faktorima. Ag-
reg.atna ponuda ima krivulju rastliceg obtika pri cemu je donji krak polozeno
uzlazan, dok je gornji krak strmo uzlazan. Agregirana potraznja ima silazni
oblik i negativno je nagnuta prema ~pscisL U presjecistu krivulja agregirane
ponude i agregirane potraznje nalazi se makroekonomska ravnoteza.
Promjenom agregirane ponude i agregirane potraznje mijenjat ce se polozaj
makroekonomske ravnoteze. Poseban slucaj je sok ponude koji .se iskazuje
u pomaku krivulje AS prema gore ulijevo, rezultirajuci visim cijenama i sma-
njenjem proizvodnje. On je poznat pod imenom stagflacije. Stagflacija je po-
java koja se prvi puta javila 70-ih godina uzbunivsi ne samo voditelje zaduze-
ne za ekonomsku politiku nego i ekonomske teoreticare.

ZADA Cl

Nadopunitel

1. Glavni makroekonomski ciljevi jesu -------------

171

Page 149

23. PREGLED
MAKROEKONOMIJE

CILJEVI IZLAGANJA

~ Objasniti raz/iku izmedu makroekonomije i mikroekonomije.
~ Utvrditi glave ciljeve makroekonomske politike.
~ Utvrditi glavne instrumente makroekonomske politike.
~ Ukazati na postojanje suprotnosti medu ciljevima

makroekonomske politike.
~ Objasniti pojmove agregirane ponude i agregirane potrainje

kao i makroekonomske ravnoteie.
~ Upotrijebiti AS-AD analizu za objasnjenje makroekonomske

ravnoteie.

Makroekonomija, kako je vec receno u prvomu poglavlju, analizira funk-
cioniranje gospodarstva kao cjeline, dok mikroekonomija objasnjava eko-
nomsko ponasanje pojedinaca, kucanstava i gospodarskih subjekata. Ove
dvije grane ekonomije imaju razlicite predmete proucavanja, pa se tako prva
bavi analizom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, opce razine cijena i
vanjske trgovine, dok se druga bavi analizom cijena i troskova, kolicinom po-
jedinih dobara i usluga te dohocima pojedinih proizvodnih cinitelja. Podjela
ekonomije na makro i mikro je novijeg datuma. Prakticno, sve do pojave
Keynesove Opce teorije zaposlenosti, kamate i novca (1936.), ekonomija se
pretezito bavila mikroekonomskim problemima. Keynezijanska revolucija u
ekonomskoj teoriji stvorila je novu ekonomsku disciplinu - makroekonomiju.

Ciljevi svake makroekonomske politike jesu:
, 1. povecanje obujma proizvodnje i sto veca stopa njenog rasta;

1 2. visoka razina zaposlenosti uz sto nizu stopu nedobrovoljne nezaposle-
nosti;

3. cjenovna stabilnost;
4. vanjskotrgovinska ravnoteza (ravnoteza u medunarodnoj razmjeni kao

i valutna stabilnost).

Ad 1.

Povecanje proiivodnje je krajnji cilj svake ekonomske politike, jer se proiz-
vodlma I uslugama zadovoljavaju pojedinacne i drustvene potrebe. Najcesce
korlltena mjera proizvodnje je brute drustveni proizvod (BDP) iii GNP (Gross
National Product). GNP je vrijednosni izraz svih proizvedenih dobara i usluga,
p1 H stoga mote prikazati kao suma umnotaka kolicine dobara i cijena.

169

Page 150

OSNOVE EKONOMIJE

Razlikujemo:

1. nominalni GNP - koji se mjeri u tekucim tl'Znim cijenama.
2. realni GNP - mjeri se u nepromjenjenim cijenama.
3. potencijalni GNP - ona razina GNP-a koja se pri danoj tehnologiji i veli-

cini stanovnistva moze proizvesti bez stvaranja inflacije. On izrazava
dugorocni trend realnog GNP-a u uvjetima visoke zaposlenosti i cje-
novne stabilnosti.

Te tri vrste GNP-a se medusobno ne podudaraju. Odnos izmedu nominalno-
ga i realnog GNP-a odreden je odnosom izmedu tekucih i stalnih cijena, dok je
razlika izmedu realnoga i potencijalnog GNP-a odredena velicinom GNP-a ja-
za.

Ad 2.

Visoka zaposlenost je takoder veoma znacajan cilj ekonomske politike. Kako
je nezaposlenost komplementarna kategorija zaposlenosti, iz prethodne konsta-
tacije izvodi se zakljucak da je smanjenje nezaposlenosti takoder cilj eko-
nomske politike. Velicinu zaposlenosti mjerimo stopom zaposlenosti koja je jed-
naka omjeru broja zaposlenih (Z) i velicine radne snage (RS). Velicinu nezapos-
lenosti mjerimo omjerom nezaposlenih (N) i velicine radne snage (RS).

I z 'I' z
z = RS 11 (Z+N)

I N ·1· N
" = RS 11 (Z+N)

Radna snaga jednaka je zbroju zaposlenih i nezaposlenih radnika i manja
je od kategorije ekonomski aktivnog stanovnistva odnosno radno sposobnog
stanovnistva.

Ad3.

Stabilnost cijena je treci cilj makroekonomske politike. Ona je u tl'Zisnom
gospodarstvu nuzna za mjerenje ekonomske vrijednosti te za racionalno alo-
ciranje oskudnih proizvodnih resursa. Najcesce se kao pokazatelj opce razi-
ne cijena koristi indeks potrosackih cijena (CPI = Consumer Price Index)
kojim se mjeri vrijednost potrosacke kosarice. Njega koristimo takoder za iz-
raOunavanje stope inflacije prema obrascu

St
. fl .. _ CPI (ove godine) - CPI (prosle godine) x 100

opa m aciJe - CPI (prosle godine)

Stabilnost medunarodne razmjene je cetvrti cilj makroekonomske politike.
Ona pretpostavlja ravnotezu neto-izvoza, tj. razlike izmedu izvoza i uvoza.
Takoder pretpostavlja stabilnost deviznih tecajeva. Ako devizni tecaj neke
zemlje raste, cijene uvoznih dobara padaju, dok izvoz postaje za strance
skuplji. Posljedica je stimuliranje uvoza i destimuliranje izvoza, smanjenje
konkurentnosti na svjetskom tr:Zistu i pad neto izvoza. Obrnuti je slucaj ako
devlznl teOaj opada. Tada se stimulira izvoz na raOun uvoza, pa neto izvoz
rHte kao I konkurentska sposobnost.

1'10

Similer Documents