Download Estetski i ergonomski dizajn PDF

TitleEstetski i ergonomski dizajn
File Size756.9 KB
Total Pages10
Document Text Contents
Page 3

Proizvod mora biti prilagođen fizičkim i psihološkim potrebama ljudi. Dobar dizajn
mora ponuditi maksimalno moguće: lakoću upotrebe, komfor, sigurnost. Također,
za trajne proizvode dobar dizajn treba omogućiti skraćenje vremena potrebnog za
učenje o upotrebi proizvoda. Uredski sto npr. može biti dizajniran s posebnom
pažnjom posvećenom smanjivanju umora uredskog radnika. Težina sjedala može
bitno smanjiti smetnje koje prednji rub izaziva za nogu. Konfiguracija naslona
može dati dobru podršku leđima za vrijeme rada za stolom.

1.2.3. Tehnička/ekonomska pouzdanost

Proizvod, osim što mora biti koristan, mora biti i dostupan u ekonomskom smislu.
Za proizvode koji spadaju u kategoriju potrošnih dobara, potrošač obično
posmatra trošak po jedinici upotrebe, za trajne proizvode trošak pribavljanja i
trošak funkcionisanja koji uključuje potrošnju energije i održavanje.Trajnost
proizvoda je također važna kategorija a ovisna je o pogodnosti korištenih
materijala i načinima njihovog kombiniranja.

1.2.4 Estetska senzibilnost

Obilježja materijala i metode obrade moraju biti usklađeni s onim što će tržište
prihvatiti. Izgled proizvoda se oređuje prvenstveno temeljem preferencija
potrošača/korisnika. Sposobnost proizvoda da izazove i održava interes
potrošača vođena je novitetom njegovog dizajna. Dobar dizajn izaziva
ugodan doživljaj. Što su proizvodi tehnički superiorniji, veća je potreba da
ih se učini razumljivim i poželjnim. Zbog toga je estetska senzibilnost
važan zahtjev koji dobar dizajn mora ispunjavati.

1.2.5. Dosljednost image-a

Potrošač često bira proizvod koji će izraziz njegov socijalni status drugim ljudima
npr. odjeća sa istaknutim imenom ili inicijalima dizajnera je samo jedna od takvih
manifestacija.

2

Page 4

Slika 2. Dizajn prvih mobitela

Slika 3. Dizajn sadašnjih mobitela

2. ESTETSKI I ERGONOMSKI DIZAJN

2.1. VEZA ESTETIKE I ERGONOMIJE

Ergonomija se najjednostavnije može definisati kao kategorija funkcionalnog i
praktičnog. Istovremeno, estetika podrazumeva kategoriju lijepog. Veza estetike i
ergonomije objašnjava se kroz činjenicu da obe naučne discipline služe čoveku sa
istim ciljem. Svrha im je povećanje kvaliteta života. Pri projektovanju bilo kog
proizvoda (radne mašine, alata, nakita...), posvećuje se pažnja samo jednoj od
ovih naučnih disciplina, zanemarujući drugu. Zato se i srećemo sa mnogim
proizvodima koji su nadasve praktični, ali neprikladnog izgleda, odnosno oblika
koji odbija. Također, ogroman je broj veoma lijepih proizvoda koji su poprilično
nepraktični i neprikladni za upotrebu. To i ne bi bio preveliki nedostatak kada ove
dve naučne discipline ne bi bilo moguće uskladiti. Međutim, ne samo da ih je
moguće uskladiti, već se mogu svrstati u zajedničku kategoriju, kategoriju
ugodnosti. Ukoliko se želi postići kvalitetan oblik proizvoda i njihovih komponenti
ove naučne discipline su nezaobilazne.
Ergonomija omogućava da se kvalitetno radi, poveća proizvodnost, smanji broj
profesionalnih oboljenja i unaprijedi efikasnost i sigurnost upotrebe proizvoda.
Dizajn ne može menjati čovjeka, ali putem ergonomije stiče saznanja o
činjenicama koje su mu potrebne. Upravo ergonomija omogućava dizajneru da
prilagođava ili mijenja proizvod tako da bude u najprikladnijoj konfiguraciji za
čovjeka. Idealno bi bilo da dizajn nekog proizvoda počne od čovjeka, ali najčešće
se događa suprotno. Ergonomija kao nauka daje principe oblikovanja i
dimenzionisanja proizvoda sa kojima korisnik dolazi u dodir. Ergonomski principi
trebali bi se poštovati u svim područjima ljudske aktivnosti i neaktivnosti: u
radnom procesu, sportu i odmaranju, zdravlju i sigurnosti. Oprema i radni uvjeti
koji se deklariraju kao ergonomični moraju zadovoljavati određene norme. Cilj tih
normi je povećanje produktivnosti, očuvanje zdravlja, poticanje osobne
motivacije, kreativnosti, postizanje zadovoljstva u radu, smanjenje učestalosti
pogrešaka..

3

Page 5

Slika 4. Ergonomski miš Slika 5.
Ergonomsko kuhalo

Poznavanjem ljudskih potreba i ograničenja moguće je proizvod prilagoditi
krajnjim korisnicima. Pri ergonomskom dizajniranju se u obzir uzimaju građa i
funkcija čovjeka. No, potrebno je poznavati i pokrete koje čovjek radi pri
izvršavanju svakodnevnih zadataka.Potrebno je znati statičke dimenzije tijela, ali i
amplitude pokreta u zglobovima, dohvatno polje i mišićnu snagu u različitim
položajima tijela. Naravno, antropometrijske mjere koje su važne za ergonomiju
različite su za razne vrste aktivnosti i proizvoda. Izbor ergonomskih
antropometrijskih mjerenja ovisi o obliku stroja i/ili proizvoda, osobi koja će tu
raditi ili predmet upotrebljavati, dijelovima tijela koji će dolaziti u izravan odnos
s proizvodom. Potrebno je omogućiti najpogodniji položaj i kretanje u nekom
prostoru, a za to su važne dimenzije prostora, stroja, pomagala i proizvoda.
Ukoliko se ne obrati pozornost na ergonomsku prikladnost radnog mjesta,
kao posljedica može se pojavit neugoda i nezadovoljstvo, ali također i bolovi u
određenim dijelovima tijela (npr. rukama ili leđima, ovisno o radnom zadatku i
mjestu), a u krajnjim slučajevima mogu se javit i neke kronične bolesti. U zadnje
vrijeme u medicini se sve češće govori o novo definiranim "kompjuterskim"
bolestima. Javlja se, na primjer, CTS ili CarpalTunnel Syndrome (sindrom
karpalnog tunela ili tzv. kompjuterska šaka) i RSI ili RepetitiveStress Injuries
(povrede izazvane stresom kojeg izaziva učestalo ponavljanje). Protiv ovih bolesti
i neugodnosti, samo je jedan način uspješne borbe: ergonomija.



4

Page 6

Slika 6. Primjena ergonomije na proizvodima

Estetika se najčešće definiše kao nauka o lijepom. To je nauka o nečemu što se
opaža bez posredovanja logičkog mišljenja. Pojam estetike se odnosi isključivo na
neposredni osjećajno-opažajni utisak koji izazivaju pojave iz okoline. Upravo taj
utisak estetika nastoji objasniti. Pored toga što želi da objasni strukturu lijepog,
estetika nastoji da definiše i strukturu estetskog doživljaja. Iako se estetske
norme razlikuju u svakoj kulturi, svima je zajednička potreba estetskog
oblikovanja-potreba koja odgovara strukturi ljudskog bića. Estetika i potreba
za lijepim je prisutna u svim aspektima našeg života: pokušavamo ostvarit ljepotu
odjeće, obuće, stanova, strojeva, alata, automobila, parkova, zgrada i gotovo
sveg ostalog sto nas okružuje. Velike su prednosti i estetski uređene radne
okoline: to je čini ugodnijom i podnošljivijom, olakšava rad, 'veseli oko', ukratko,
povećava kvalitetu života.

Estetski oblikovani proizvodi su veće tržišne vrijednosti !!!

Slika 7. Primjer estetski oblikovanih proizvoda

Slika 8. Primjer estetski oblikovanih proizvoda

2.2 SPOJ ODLIČNE ESTETIKE I USPJEŠNE ERGONOMIJE

Poslednjih godina miš je postao ključni uređaj za većinu računarskih programa
kao i za surfanje na internetu. Kako su korisnici računara postali suviše zavisni od
miša broj obolelih od RSI-a (Repetative Strain Injury) zbog korištenja miša je
porastao. Do većine ozleda dolazi zbog pogrešnih pokreta i krivog položaja pri
držanju miša. Najviše stradaju zglobovi, podlaktice, laktovi, ramena i vrat.

5

Similer Documents