Download POSLOVNE KOMUNIKACIJE - KNJIGA PDF

TitlePOSLOVNE KOMUNIKACIJE - KNJIGA
File Size311.3 KB
Total Pages55
Document Text Contents
Page 27

Dok radite na jednom dijelu, na pamet će vam pasti ideja za neki drugi dio. Odmah je zapišite
na odgovarajuće mjesto. Umjesto započinjanja punim rečenicama i odlomcima, ideju možete
ispod naslova i podnaslova pribilježiti u kratkim crtama.
Pregledajte sve dijelove i izaberite onaj kojim ste najzadovoljniji. Njime započnite pisanje. Ne
trebate pisati u linearnom nizu, odnosno od početka prema kraju. Ako je vaš projekt dugačak,
možete promijeniti redoslijed ideja, izbrisati loše ideje ili dodati nove kako vam padaju na
pamet.

Blokada
Ona može biti posljedica straha od neuspjeha, nesigurnosti, tjeskobe, nervoze, previše rada ili
negativnog iskustva s pisanjem. O kojem se god uzroku radi, blokadu je moguće izbjeći ili
prevladati.
Patite li od blokade, sljedeće strategije mogu vas potaknuti na pisanje:

• Napravite strukturu. Postupno prođite kroz sve korake faze pretpisanja dok ne
oblikujete jasan plan akcije i strukture dokumenta koji možete prenijeti na naslove i
podnaslove ili teme pojedinačnih odlomaka.

• Izbjegavajte uređivanje i cenzuriranje dok pišete prvi nacrt. Ne cenzurirajte,
kritizirajte ili uređujte dok pred sobom nemate završen prvio nacrt svoga dokumenta.

• Započnite bilo gdje. Počnite u sredini, na kraju ili s bilo kojim dijelom koji vam ne
stvara nervozu.

• Stvorite okruženje za pisanje. Učinite što god vas opušta i smiruje.
• Rasporedite vrijeme za pisanje i zadatke.
• Završite ondje gdje je lako ponovno započeti.
• Zapamtite da je pisanje zadatak. Ono je rijetko inspiracija. Ne čekajte da vas netko ili

nešto inspirira.

Uređivanje i ponovni nacrt
Jednom kada ste zadovoljni svojim prvim nacrtom, možete započeti s uređivanjem. Svoj
dokument možete uređivati izravno na papir ili na računalu. Najbolja je njihova kombinacija.
Brzo pročitajte svoj nacrt na računalu i ispravite sve krupne pogreške. Isprintajte svoj
dokument na papir. Čitanje materijala u drugom obliku dat će vam i drugu perspektivu. Dobre
i loše strane strukture postat će očite te ćete imati bolji osjećaj za cjelokupni stil i suvislost.
Dok čitate, upitajte se sljedeće:

• Odgovara li materijal mojim ciljevima?
• Kako će moja publika reagirati na materijal?
• Kako ono što kažem utječe na moju vjerodostojnost?
• Je li struktura logična?
• Je li tekst tečan i suvisao?
• Je li napisan poslovnim stilom?
• Jesam li koristio prikladan stil i ton?
• Mogu li poboljšati svoje odlomke, rečenice i odabir riječi?

Struktura
Strukturiranje dokumenta bit će jednostavno ako ste slijedili naputke pri stvaranju ideja i
strukture. Dok pišete, počinjete duboko razmišljati o svojoj temi. U procesu pisanja sjetit ćete
se mnogih ideja koje mogu promijeniti bilo što, od čitave organizacije vašeg rada do tek

27

Page 28

nekoliko riječi. Kada se počnete koncentrirati i usredotočite se na zadatak, polako ćete shvatiti
što želite reči i na koji način.
Organizirajte svoj dokument prema jednostavnom modelu – započnite uvodom u glavnu
ideju, zatim slijede potkrepljujuće teze u zasebnim odlomcima, a završite zaključkom. Svaki
odlomak mora sadržavati jednu glavnu ideju koja je navedena u prvoj ili naslovnoj rečenici.

Suvislost
Dobro napisan tekst glatko teče od jednog odlomka ili dijela do drugog odlomka ili dijela. On
mora biti suvisao. Suvislost nastaje dijelom i iz organizacije vaših ideja. Svoje glavne teze
možete strukturirati prema nizu kriterija: od najvažnije do najmanje važne ili obrnuto, zatim
kronološki, od jednostavnih do složenih, najmanje kontroverznih prema najviše
kontroverznim, od teoretskih do praktičnih ili bilo kojom drugom metodom koja vam najviše
odgovara. Dokle god postoji logičan slijed, vaš će materijal biti strukturalno suvisao.
Suvislost također nastaje na temelju povezivanja ideja, odlomaka i rečenica korištenjem
prijelaznih riječi ili fraza. Vaš će tekst dobro teći iskoristite li djelotvorno prijelaze.

Stil i ton
Ako je vaš tekst previše stručan ili previše jednostavan, pokušajte povisiti ili smanjiti ton.
Izbacivanjem žargona i korištenjem standardnog hrv.jezika riješit ćete većinu problema
interpretacije. Ne želite uvrijediti publiku prejednostavnom porukom. Zbog previše plitke ili
nezavršene analize vaša se publika može osjećati prevarenom.
Analiza je nužna u većini poslovnih i akademskih pisanih materijala. Provjerite: 1. jeste li
napravili primjerenu analizu svoje teme, i 2. je li analiza dovoljno duboka da zainteresira vašu
publiku.
Pisani dokumenti imaju ton ili podtekst koji mu daju određeni dojam. Pazite da vaš podtekst
nije gunđav, učiteljski, pompozan ili sveznajući. Isto tako, ne želite zvučati pretjerano
skromno ili povučeno. Težite odlučnom, poštenom i pouzdanom tonu.

Mikroaspekti pisanja: uređivanje

Mikroaspekti pisanja odnose se na metodu pisanja. Dobro pisanje treba imati sljedeće
karatkteristike:

 Jasnoću
 Određenost
 Energičnost
 Raznolikost i ritam
 Naglasak.

Neka bude jasno
Kako bi tekst bio jasan, birajte jasne riječi i sa što manje riječi prenesite svoje značenje.
Najjednostavnije riječi koje kažu što želite reći najčešće su najbolje. Govorni hrv.jezik je
dobar stil za poslovno komuniciranje.
Povremeno možete koristiti stručnu terminologiju i duže riječi, posebice ako su one
standardne riječi vaše industrije ili područja.
Izbjegavajte zastarjelu terminologiju ili pretenciozan govor jer će vas tekst učiniti
bombastičnim, pretjerano formalnim i zastarjelim.

Budite određeni i jezgroviti

28

Page 54

S jedne strane kontinuuma nalazi se visoko kontekstualna kultura koja se u dobivanju
informacija oslanja na interpersonalne odnose i široke društvene mreže.
Nisko kontekstualne kulture predstavljaju suprotnost. Obično se smatra da samo riječi
korištene u kom.imaju težinu. Nisko kontekstualne kulture zahtjevaju mnogo pozadinskih
informacija i podataka na temelju onih koji donose odluke.

Menadžment međunarodnih komunikacijskih mreža
Jedan je od načina da započnemo organizirati kulturne informacije vezane uz međ.kom.
klaster nacionalnih kultura. Grozd ili klaster nacionalnih kultura čine kulturne sličnosti
zajedničke nacionalnim državama.
Kom. Je manje problematična kada se odvija među zemljama s najmanjom kulturnom
distancom. Kulturna distanca odnosi se na količinu razlike između kulturnih varijabla kao što
je jezik.
Pristup informacijama je dakle ključan u pripremanju inozemnih ekspanzija i za upravljanje
međ.kom.mrežama. Pomoću moderne tehnologije inf.koje su dostupne na internetu vrlo su
kvalitetne, sofisticirane i opširne.
Korporativne mreže ne služe samo kao skladište poslovnih podataka. One sadrže zapis
iskustava organizacije u nekoj zemlji. Korporativna kom.mreža održava i omogućava pristup
većem dijelu org.učenja koje se događa kada se kompanije prošire u inozemstvo.

Sposobnosti komuniciranja među kulturama
Za uspješnu je kom.među kulturama neophodno učenje kulture i barem malog dijela jezika
komunikacije zemlje domaćina.
Proučavanje kulture zemlje domaćina neophodno je kako bi čovjek poznavao barem osnove
prikladnog pozdravljanja i fizičkog kontakta. Fizičko dodirivanje je uvijek škakljivo
međukulturno područje.
Korisno je poznavati općenite kulturne varijable. Mnoge multinacionalne kompanije nude
kulturne programe treninga ne samo za za menadžere na radu u inozemstvu, nego i za
marketinške, oglašivačke i kom.timove.
Drugi važan element stjecanja međukulturnih sposobnosti jesu interpersonalne vještine.
Integraciju u zemlji domaćina olakšavaju menadžeri koji su vješti u stvaranju veza i
prijateljstva. Za te su sposobnosti potrebni senzibilitet i dobre kom.vještine. prijateljstva su
važna za izgradnju povjerenja, poboljšanje razmjene i olakšavanja koordinacije i kontrole, a
sve je to usko povezano s komunikacijama.
Bez dovoljno poštovanja prema drugoj kulturi, bit će vrlo tepko učiti o različitim kulturama, a
učinkovita kom.neće biti moguća.
Naravno, cilj istraživanja kultura je omogućiti informirano odlučivanje i kom.u stranim
zemljama. Razvijanjem međukulturnih sposobnosti, organizacije i menadžeri bit će bolje
opremljeni za prodaju proizvoda i usluga, pribavljanja resursa, obračunavanja s kulturnim
šokom i u konačnoj analizi, ostvarivanja rezultata za sebe i naciju domaćina putem svojih
poslovnih aktivnosti.

Stereotipi
Jedna od najvećih opasnosti u istraživanju nacionalnih kultura je tedencija ljudi da stvaraju
stereotipe. Stvaranje stereotipa među ljudima odnosi se na stalan imidž osobe ili skupine koji

54

Similer Documents