Download urBaniZam skripta PDF

TitleurBaniZam skripta
File Size8.6 MB
Total Pages94
Table of Contents
                            SMJER: URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA- (I. God.,II sem.)
	Tema 1 : UVOD
	PRAPOVIJESNA NASELJA
Kapitolijum – smještaju se hramovi, glavni gradski hram na gradskom trgu
- nakon velikh osvajanja car bi napravio nešto novo u gradu ( novi forum, terme)
	Tema 3 : POVIJEST I KULTURA GRADOVA - HRVATSKA
GRČKI GRADOVI
RIMSKI GRADOVI
	Tema 4 : URBANISTIČKO I GRADITELJSKO ZAKONODAVSTVO
DOZVOLE
IZRAĐIVAČ → DONOSITELJ → PROVODITELJ
	Tema 5 : KARTOGRAFSKE PODLOGE I VRSTE PLANOVA
	A) PLANOVI VIŠEG REDA
		B) PLANOVI NIŽEG REDA (PROVEDBENI)
Tema 6: FIZIČKA STRUKTURA GRADA – ELEMENTI DETALJ. URB. PLANA
FIZIČKA STRUKTURA (elementi) GRADA
	OSNOVNI TIPOVI INDIVIDUALNIH STAMBENIH ZGRADA
	1. SLOBODNO STOJEĆA KUĆA
	NIZANJE PARCELA UZ ULIČNI KORIDOR
	SHEMA PROMETNICA U INDIVID. STAMB. NASELJU
		PLANA
	FUNKCIONALNO ZONIRANJE GRADA
	SOCIJALNO ZONIRANJE
	NACIONALNO ETNIČKO ZONIRANJE
		Tema 8: KOMUNALNA INFRASTRUKTURA GRADA - općenito
		²nervni sustav grada²
		1.PROMETNA INFRASTRUKTURA 2.HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA
		3.ENERGETSKA INFRASTRUKTURA
		4.INFRASTRUKTURA ZAŠTITE OKOLIŠA
a) ZONE :
	b) MREŽE
	c) GRAĐEVINE I UREĐAJI
d) KOMUNALNE SLUŽBE
	Tema 9: PROMET U GRADOVIMA I PROMETNA INFRASTRUKTURA
	Luke
	Kolodvori
	Kamionski terminali
		JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ
Osnovni
Dopunski
GRADSKI BUS
	TROLEJBUS
	METRO
	BRZA GRADSKA ŽELJEZNICA
	TAXI
	ŽIČARA/USPINJAČA
	PROMET U MIROVANJU
	BICIKLISTI
	Tema 10 : HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA GRADA
		Ulična javna rasvjeta
			KVALITETA OSVJETLJENJA :
			Svi vodovi komunalne infrastrukture vode se u koridoru ulice, a ne preko privatnih parcela
		Tema 12 : ZAŠTITA OKOLIŠA I HIGIJENA GRADA
			ZAŠTITA OKOLIŠA
	Tema 13 : ZELENE POVRŠINE GRADA
	ODNOS ZELENIH POVRŠINA I DRUGIH FUNKC. ZONA GRADA
	DJEČJA IGRALIŠTA
                        
Document Text Contents
Page 1

ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
SMJER: URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA- (I. God.,II sem.)

UVOD U URBANIZAM
Bilješke prema predavanjima pred. ZLATKA KARAČA

Održanim u ljetnom semestru akad. god. 2006./2007.

Sastavili studenti (2005. / 2006.):
GRGURIĆ ANAMARIJA
KOBASIĆ ZRINKA
PIŠKOR IVANA
VRBANOVIĆ TOMICA

Dopunile studentice (2006. / 2007.):
PETANJEK VALENTINA

TELALOVIĆ SANJA

Napomena:
Ovaj je materijal nastao kratkim neposrednim bilježenjem na predavanjima, pa je moguće da nije posve potpun,
točan ili svima razumljiv. Stoga je za pripremu ispita preporučljivo koristiti vlastite bilješke s predavanja i
propisanu literaturu, a ovaj materijal treba smatrati tek kratkim pomoćnim repetitorijem.

Page 2

Sadržaj :
Teme

Tema 1: UVOD
(pojam urbanizma, kriteriji za definiranje grada, prostorno-planerske discipline)

Tema 2: POVIJEST I KULTURA GRADOVA – EUROPA
(urbanistički razvoj, periodizacija, tipologija naselja)

Tema 3: POVIJEST I KULTURA GRADOVA – HRVATSKA
(povijesni pregled hrvatskog urbanizma)

Tema 4: URBANISTIČKO I GRADITELJSKO ZAKONODAVSTVO
(zakonski dokumenti, dozvole, procedura izrade plana, gospodarenje prostorom)

Tema 5: KARTOGRAFSKE PODLOGE I VRSTE PLANOVA

Tema 6: FIZIČKA STRUKTURA GRADA – ELEMENTI DETALJNOG
URBANISTIČKOG PLANA
(ulice-trgovi, blokovi, parcele, tipologija izgradnje, stambene zone)

Tema 7: FUNKCIONALNA STRUKTURA GRADA – ELEMENTI GENERALNOG
URBANISTIČKOG PLANA
(funkcionalno zoniranje)

Tema 8: KOMUNALNA INFRASTRUKTURA GRADA – OPĆENITO
(sustavi, zone, mreže, uređaji, službe)

Tema 9: PROMETNA INFRASTRUKTURA GRADA
(javni gradski prijevoz, promet u mirovanju)

Tema 10: HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA GRADA
(vodoopskrba, odvodnja)

Tema 11: ENERGETSKA INFRASTRUKTURA GRADA
(plin, toplovodi, energovodi/produktovodi, elektrika i rasvjeta)

Tema 12: ZAŠTITA OKOLIŠA I HIGIJENA GRADA
(evakuacija otpada, groblja, mjere zaštite okoliša)

Tema 13: ZELENE POVRŠINE GRADA
(vrste gradskog zelenila, dječja igrališta, groblja, drvoredi, ekološki značaj)

Prilozi
I program kolegija
II ogledni primjer ispitnog testa

2

Page 47

- dobili su licencu od ministarstva da izrađuju planove gradova i dijelova grada

DONOSITELJ – POLITIČKA TIJELA:
1. dio su javni uvid i javna rasprava

- javni uvid, primjedbe i prijedlozi, usklađivanje
- planeri (stručnjaci) ukratko izlože plan, nakon čega građani mogu postavljati svoja

pitanja
- ta javna rasprava traje oko mjesec dana

2. dio donošenja se provodi u predstavničkim tijelima vlasti
a) SABOR – ako je riječ o planu države
b) ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA – plan županije
c) GRAD/OPĆINSKO VIJEĆE – plan općine/grada
- nakon usvajanja, plan se objavljuje u Narodnim Novinama i postaje važeći «zakon»

PROVODITELJ – UPRAVNA TIJELA:
- provedba ide kroz dozvole i inspekcijski nadzor

a) TIJELA DRŽAVNE UPRAVE → DOZVOLE
b) INSPEKCIJA (urbanistička, građevinska, inspekcija za zaštitu okoliša) → NADZOR

FAZE IZRADE PLANA

1) ANALIZA POSTOJEĆEG PLANA → POLAZIŠTE PLANA
- Analiza terenskog stanja
- Analiza postojeće dokumentacije

2) PROBLEMSKA KARTA (KARTA KONFLIKATA) → CILJEVI
- problemska karta kazuje da postoje neka ograničenja i obveze koje se moraju

poštovati u skladu s tim
- ograničenja mogu biti: brdo, podvodna tla, tektonski rasjedi…

3) KONCEPT PLANA → PLANSKI ZADATAK
- predispozicija za diskusiju
4) PLAN - sama izrada
Država je donijela regulu – krajnji datum do kojeg se moraju donijeti svi planovi gradova i
općina. Kazna je smjena s vlasti i raspuštanje skupštine


GOSPODARENJE PROSTOROM

47

Page 48

VLASNIK PARCELE može biti:
- PRIVATNO VLASNIŠTVO
- DRŽAVNO VLASNIŠTVO (to su : vodene površine, prometni i infrastrukturni

koridori, površine posebnih namjena npr. vojska)
- Država je mali posjednik u prostorima za izgradnju
- Vlasništvo parcela upisuje se u :

a) ZEMLJIŠNE KNJIGE – vode se u GRUNTOVNICI pri Općinskom sudu
(vlasništvo je upisano pomoću broja katastarske čestice)

b) KATASTAR (grafički prikaz svih parcela, s brojevima)
- vlasništvo mora biti javno poznato

KORISNIK PARCELE
- ZAKUP - kratki ugovor
- KONCESIJA – izdaje se ako se na parceli gradi nešto složenije i skupo – dug ugovor

(npr. 99 godina)
- Primjer: IMPORTANNE – kod Glavnog Kolodvora, na mjestu je gradskog trga, grad

ne može prodati svoj trg, pa je izdana koncesija

IZVLAŠTENJE ( EKSPROPRIJACIJA)
- zakonski postupak koji se odvija kada npr. država oduzima (uz obeštećenje) vlasništvo

radi osobito važnih gradnji (npr. ceste i kapitalna infrastruktura) na toj parceli

KOMASACIJA (URBANA KOMASACIJA)
- postupak „geometrijskog sređivanja“ prostora (kad su parcele nepravilne i razbacane u

prostoru) tada vlasnik ne gubi ništa već mu je vraćena ista površina, ali na geodetski
uređen način u pravilnim parcelama

- Kod urbane komasacije od 100% - vlasnik gubi 20% površine u novij parcelaciji zbog
ulica, trgova, ali se njegova materijalna vrijednost (parcele) povećala, jer je to sad
uređene parcela na uređenom prostoru



48

Page 93

c) bogate listače ( problem cesta i parkirališta )
- zbog stalno popunjenih parkirnih mjesta, nemoguće je čistiti i
odvoziti otpalo lišče ( neuklonjeno lišće sa prometnica smanjuje
faktor sigurnosti u prometu, truli i postaje klizavo)
d) korijenje ( prilikom sadnje drveća mora se voditi računa o širini
koridora predviđenog za sadnju i koja će se vrsta saditi, jer pojedine
vrste bi na uskom koridoru mogle prouzrokovat svojim korijenjem
pucanje asfalta)- također postoji i problem podzemnih instalacija
- raspon zelenog koridora od 1,5 do 5 m
- vrste posađene u koridor od 1,5 m zahtijevaju dodatno umjetno
zalijevanje
- koridor od 5 m je povoljan za sve vrste i ne zahtjeva dodatna
zalijevanja i korijen ne ugrožava pločnike
e) krošnje ( uz prometnice u gradu moraju biti podrezane tako da
prve grane budu na visini od 3,8 m od podloge zbog neometanog
prolaska visokih vozila – kamiona, autobusa, vatrogasnih vozila
itd.)



f) sol - biraju se vrste koje su otporne na sol koja se
posipava zbog zimskih uvjeta na prometnici
g) cvat ( u stambenim koridorima )
drveće koje izaziva česte alergije kod ljudi se ne bi smjelo saditi u
stambenim četvrtima (npr. kanadske topole, lipe itd. )

Položaj jednostranog drvoreda u koridoru ulice:
a) ulica u smjeru Z – I – drvored na istočnu stranu
b) ulica u smjeru S – J – drvored na sjevernu stranu

1. drvored na sjevernu stranu da štiti
pročelje od južnog sunca

2. drvored na istočnu stranu da štiti
pročelje od neugodnog zapadnog sunca



93

Page 94

EKOLOŠKA VAŽNOST ZELENIH POVRŠINA

-mikroklima koju stvaraju stabla ublažava temperaturu usijanih gradskih površina i fasada
tokom visokih temperatura
- stabla ne pružaju samo hlad u svojim sjenama već vlaženjem zraka stvaraju hladno strujanje
zraka i štite nas od sve opasnijeg sunca
- krošnje stabala usporavaju i usmjeravaju vjetar
- lišće apsorbira ( prihvaća na sebe ) prašinu
- krošnje su izvrsni amortizeri zvučne energije (buke od prometa i industrije )
-čišćenje zraka: opće je poznato da je zelenilo pluća zemlje, pa tako sadnjom drvoreda i
stvaranjem parkova sa visokim zelenilom pridonosimo boljoj kvaliteti življenja (fotosinteza,
prerada CO2)
-konsolidacija terena: korijenje visokog zelenila sprečava eroziju zemlje na nagibima, što je
financijski jeftinije, ekološki i vizualno prihvatljivije, od drugih tehničkih rješenja
(uz pokose brijega → bagrem, uz obale vodotoka → vrba)



94

Similer Documents