Download Von_Henting_-_Humana__škola PDF

TitleVon_Henting_-_Humana__škola
File Size138.1 KB
Total Pages19
Document Text Contents
Page 2

PREDGOVOR

/str.7 ... u modernoj školi djeca i mladi doduše manje pate, ali ta škola nije svladala svoju
beskorisnost za čovjeka. Ona je stvorila neizbježan i neugodan, otuđen i nezreo odnos –
"svejedno je li reformirana ili je još starog kova". Više se ne radi o prikrivanju zloporaba i
pogrešnih pravaca razvoja. Škola mora postati drugačija jer su i djeca postala drugačija.
Njihovi životni problemi zasjenjuju njihove probleme s učenjem; ako škola nije spremna
primiti njihove životne probleme, neće se moći ni približiti njihovim problemima s učenjem.
str.7/

1. LOŠE VIJESTI

Nasilje među mladima

/str.11 Veliki popularni magazini kao što su Der Spiegel i Stern izvješćivali su i još uvijek
izvješćuju o nasilju među mladima, o tome kako djeca ubijaju djecu, o hladnokrvnom
mučenju, (...) o posjedovanju i uporabi oružja, o silovanjima, o krađi, drogama i alkoholu u
školama. Sve je to još popraćeno dojmljivim emisijama na televiziji. Unatoč tome što se tim
problemima pridaje velika pažnja, nitko ne može tvrditi da mediji stvaraju traume zbog kojih
se žale; oni samo potvrđuju ono što svatko već zna, ali se do sada ipak nadao da su to samo
pojedinačni slučajevi. str.11/

/str.11 Stručni časopisi samo se površno bave tim problemom: nasilje u školi, teorije o
agresivnosti, spremnost za uporabu sile među današnjim mladima... str.11/

/str.12 Sve više se razvijaju znanosti koje se bave problemima mladih i "mladima kao
problemom" – što podrazumijeva socijalizaciju, prevenciju i intervenciju. str.12/

Izgredi protiv manjina

/str.12 Pored "škole kao mjesta za borbu" znak za uzbunu su prije svega i izgredi protiv
stranaca, invalida, beskućnika, homoseksualaca. str.12/

/str.12 Većinu ovih djela počinili su mladi između 12 i 18 godina koji bez srama, ne, čak
ponosno nastupaju s nacističkim amblemima i parolama. Upravo to duboko zbunjuje javnost i
to ne samo zato što se ne uklapa u predodžbe koje imamo o "mladima" – oni bi trebali biti
bezbrižni, velikodušni i znatiželjni, dakle okrenuti prema strancima, spremni za djela, dakle
"pozitivno" kivni, dakle ne reakcionari – nego prije svega zato jer ne znamo što činiti, točnije:
jer slutimo da se ovdje ne radi o "psihosocijalnim troškovima" načina života kakvog smo sami
htjeli i za kojeg snosimo odgovornost. Moramo promijeniti naš život – to nam neće poći za
rukom, ako poboljšamo nastavu i primijenimo malo više socijalne pedagogije. str.13/

Paralizirano građanstvo

/str.13 Još nije sasvim jasno što naša većina misli i što može, iako nas raduje sve veći broj
sudionika na demonstracijama protiv gaženja ljudskog dostojanstva i protiv mržnje prema
strancima. str.13/

Gnušanje i preveliki zahtjevi

/str.14 Dobro je ako političari spoznaju koliki je njihov udio u odvraćanju ljudi od politike. Ali
nešto drugo nadmašuje njihov udio. A to je opet nešto što zna svaki pojedinac – preko
informacija koje dolaze iz medija, znanosti ili škole. On zna da demokracija u današnjem
svijetu previše traži od njega i od one uloge koju mu je namijenila, a njemu ne polazi za
rukom da upravo te prevelike zahtjeve učini predmetom demokratske politike, što bi on sad
ipak morao učiniti. str.14/

2

Page 10

"Radi se o kulturološkoj krizi"

/str.127 Ako u školama vladaju nasilje, samovolja i kaos i ako mladi teroriziraju druge
građane, onda se to može nazvati "krizom obrazovanja". O tome se također radi i ako se
odrasli ne snalaze s problemima svijeta. Postoje ljudi koji u obrazvnoj krizi vide kulturološku
krizu. Postoje i oni drugi koji misle da bi obrazovna kriza za posljedicu mogla imati
kulturološku krizu. Postoji konačno i treća skupina ... koja smatra da kriza nije normalno
stanje; ona je više trenutak u kojem se jasno izražava neodlučnost. str.127/

"Moramo se boriti protiv raspada vrijednosti"

/str.131 ... kao prvo postoji raspad vrijednosti i kao drugo protiv njega se odlučno možemo
boriti – samo trebamo svladati svoj moralni kukavičluk u pedagogiji. str.131/

/str.132 ... ne misle da su se vrijednosti promijenile, nego sredstva preko kojih se one
osiguravaju, dakle vrline. Doista se štedljivost, točnost, marljivost u učenju i na poslu,
poslušnost, čistoća, raspolaganje solidnim znanjem, stalno ispunjavanje obveze danas rjeđe
sreću, a prije svega se manje cijene nego prije, i to je stoga što takvi načini ponašanja više
nisu tako korisni, pa su i napori i odricanja koja su s njima povezana manje nužna da bi se
postigao neki cilj. str.132/

/str.132 Stari katalog vrlina izgubio je svoj smisao i svoje djelovanje na disciplinu. Mladi ljudi
su već odavno to otkrili pa to daju na znanje i svojim učiteljima, odgajateljima i poslodavcima.
str.133/

/str.133 Dobra (..) i vrijednosti (...) su kao prvo dalje po svojoj važnosti, a kao drugo su i dalje
ugrožene i/ili ih je teško dosegnuti. str.133/

/str.134 .. škola mladom čovjeku pruža linearne, jednodimenzionalne i direktne načine
ponašanja, i stoga jer time može vladati i jer to može mjeriti. One načine ponašanja koje
život traži od pažnje do razmišljanja, od poštivanja samog sebe do samokritike – ona ne
može ni probuditi, ni ojačati jer one ne spadaju ni u otvoreni, ni u skriveni nastavni program,
ne spadaju u ono što bi u školskom životu bilo korisno. (...) Budući da škola i dalje ostaje pri
pogrešnim normama, ona pogoduje demoralizaciji na koju se sama žali i zbog koje najviše
pati. str.134/

Trendovi, umjetno stvorene riječi, empirijske imitacije

/str.135 ...empirijsko socijalno istraživanje može istražiti samo činjenice i mišljenja, ali je –
kad se radi o razlozima – upućeno na interpretaciju. str.135/

/str.135 Upitnici u uobičajeno sredstvo istraživanja. (...) Izjave učenika odnose se na
procjenu tih djela, na njihovo mišljenje o motivima, na njihovu spremnost za slična djela ili na
ono što ih pritom sprječava. str.136/

/str.137 Heitmeyer označava na sljedeći način dinamiku modernizacije:
- što više slobode, to manje jednakosti
- što manje jednakosti, to više konkurencije
- što više konkurencije, to manje solidarnosti
- što manje solidarnosti, to više pojedinačnosti
- što više pojedinačnosti, to manje socijalnih veza
- što manje socijalnih veza, to više bezobzirnosti. str.137/

/str.143 Već preko jednog stoljeća postoji moderna sociologija i psihologija. One nisu ljude
mogle pokrenuti na to da praktički spriječe teorijski poznate "devijacije". Postoji i društvo koje
je bogato institucijama i sredstvima za odgoj, obrazovanje i postoji "briga za mlade". Društvo
je nesposobno iskoristiti sve to s ciljem izbjegavanja barbarstva. str.143/

10

Page 18

Samoobveza pedagoga

/str.255 Prijezali, to ne znači samo približavanje, prvi koraci u pravom smjeru, zaštićeni
pokusi, prijelazi znače i slamanje otpore. Najpodmukliji otpor dolazi od naše vlastite
malodušnosti, zbog nedosljednosti, zbog uslužnosti. str.255/

Sokratova prisega

/str.257 Kao učitelj i odgajatelj obvezujem se,
- štovati osobine svakog djeteta i braniti ih od svih;
- zalagati se za njegovo tjelesno i duševno jedinstvo;
- štovati njegove osjećaje, slušati ga, uzeti ga ozbiljno u obzir;
- tražiti njegovo odobrenje za sve ono što činim glede njegove osobe, isto onako

kao što bih postupao prema odraslima;
- koliko je moguće spoznati zakonitost njegova razvoja, postaviti ju na dobre

temelje i omogućiti djetetu prihvaćanje te zakonitosti;
- otkriti i unaprijediti njegove sklonosti;
- zaštititi ga, ako je slabo, i pomoći mu pri prevladavanju straha i krivnje, zloće i laži,

sumnji i nepovjerenja – ako mu je to potrebno;
- ne lomiti njegovu volju – ni onda kad nam se čini da je besmislena; pomoći mu da

razum ovlada njegovom voljoom; poučiti ga kako se koristiti razumom i što je to
umijeće razumijevanja i shvaćanja;

- osposobiti ga za preuzimanje odgovornosti u zajednici i za zajednicu;
- omogućiti mu stjecanje iskustva o svijetu kakav on doista jest, ali ga ne podčiniti

svijetu kakav on jest;
- omogućiti mu da spozna što je i kakav je to dobar život;
- pružiti mu viziju boljeg svijeta i uvjeriti ga da se ona može ostvariti;
- poučiti ga istinoljubivosti, a ne istini jer "ona je samo kod Boga".

Ovim se također obvezujem,
- da ću, koliko sam u mogućnosti, sam tako živjeti i primjerom pokazati kako se

izlazi na kraj s poteškoćama, s napadima i šansama u našem svijetu, pa i s
vlastitim ograničenjima i s vlastitom krivnjom;

- u skladu sa svojim snagama pobrinut ću se za to da naraštaj koji dolazi zatekne
takav svijet u kojem se isplati živjeti i u kojem naslijeđeni tereti i poteškoće ne vrše
pritisak na vlastite ideje i mogućnosti;

- javno ću obrazložiti moja uvjerenja i djela, izložit ću se kritici – posebno kritici onih
koji su time pogođeni kao i kritici stručnjaka, moje prosudbe savjesno ću
provjeravati;

- usprotivit ću se ipak svim osobama i odnosima – pritisku javnog mnijenja,
interesima udruge, propisima službe – ako budu sprječavali namjere koje sam
ovdje iznio.

Ovu obvezu osnažit ću svojom spremnošću da se u svako doba provjeri moja
djelatnost i ja sam preko danih mjerila. str.259/

9. MOGUĆI PRIGOVORI

/str.262 Prigovori se mogu sažeti u tipove. Ja ću se ograničiti na sljedeća tri:
- Sve je to nepošteno: romantična utopija.
- Sve to nije poželjno: pedagoški totalitarizam.
- To je i kao ideja kontraproduktivno: sustavno obeshrabrenje. str.262/

/str.265 "Ako bi sad proveli istraživanje među mladima u Sjedinjenim Američkim Državama,
mladima koji imaju 18 godina, i ako bi uzeli polovicu djevojaka i polovicu mladića –
pretpostavljam da bismo dobili sljedeći rezultat: 80 posto nikad na rukama nije imalo malo
dijete, 85 posto se nikad nije brinulo za bolesnika, 90 posto nikad nije bilo uz umirućeg, 95
posto nije samo napravilo predmet za svoju uporabu." Ako je to tako – a ja se bojim da nije ni
potrebno provesti ovo istraživanje, tada je naša pedagoška kultura zakazala sa svim svojim

18

Similer Documents